A A A
Petak, 21 Srpanj 2017
Otvorena obnovljena Musa-pašina džamija u Novoj Kasabi PDF Ispis E-mail
Autor Dnevni Avaz/KONS   
Srijeda, 11 Kolovoz 2010 20:00
Poglavar Islamske vjerske zajednice reis-ul-ulema Mustafa efendija Cerić danas je u Novoj Kasabi u prisustvu nekoliko hiljada vjernika otvorio obnovljenu Musa-pašinu džamiju.

 

Predsjednik građevinskog odbora Senad Hasanović istakao je da je u obnovi džamije ključni doprinos dao Rijeset Islamske vjerske zajednice, ali naglasio i pomoć opštinskih vlasti u Milićima, resornih entitetskih ministarstava u državnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, ambasade Irana u BiH, te brojnih organizacija i pojedinaca.

 

- S obzirom da je objekat morao da bude obnovljen u autentičnom obliku, kada smo krenuli u ovaj poduhvat pribojavao sam se da nećemo uspjeti. Evo, danas, zahvaljujući podršci i pomoći mnogih možemo reći da je Musa-pašina džamija konačno obnovljena - rekao je Hasanović.

Ukazujući na pomoć koju je za obnovu džamije pružila lokalna zajednica reis-ul-ulema Cerić rekao je da nije toliko važna materijalna koliko moralna pomoć.

 

- I to je taj osjećaj koji mi hoćemo da imamo sa našim komšijama. Hoćemo da gradimo bolje odnose, ali uz poštovanje. Ne tražimo ništa ni od koga, osim da se poštuje naše pravo na život, vjeru, slobodu, imetak i čast - rekao je Cerić.

 

Postanak i razvoj Nove Kasabe na Jadru u istočnoj Bosni usko je povezano uz ime velikog vezira i budimskog namjesnika Musa-paše.

 

Musa-paša se obratio visokoj Porti s molbom da u Bosanskom sandžaku, u nahiji Birač, u ataru sela Gojković napravi džamiju i han, i tu osnuje kasabu. U fermanu se ističe i da je tu i ranije postojao jedan han koji je izgorio, pa se putnici nalaze u poteškoćama oko smještaja i zato su prisiljeni na tom mjestu da konače po kućama siromašne raje zajedno sa kućnom čeljadi. Na taj način se uznemiruje raja i vrši nasilje, pa se zbog toga počela odatle raseljavati. Fermanom je Musa-paši odobreno osnivanje kasabe na tom mjestu.

 

Kada je dobio dozvolu, pristupio je izgradnji objekata uz prethodni otkup zemljišta. Izgradnja njegovih zadužbina dovršena je u maju 1643. godine, kada je sačinjena njegova zakladnica. U zakladnici se daju podaci da je veliki vezir sultana Ibrahim-hana, sina Ahmed- hanova, i čuvar Budimske krajine (serhadi budim muhafezasinda olan), Musa-paša podigao i uvakufio džamiju na granici sela Kovačić i Gojković kraju (mehalle) Jadar u Biračkom kadiluku, a Bosanskom ejaletu, u Rumeliji.

 

U džamiji je ostavio i uvakufio dva velika i pozlaćena sveska Kur'ana i trinaest uvezanih drugih djela iz tefsira, hadisa, fikha i arapskog jezika, koje će čuvati vaiz i hatib ove džamije, a posuđivaće se stanovnicima kasabe na čitanje i prepisivanje. Isto je tako ostavio i uvakufio trideset komada džuzova Kur'ana te sagradio mekteb (muallem-hane) uz džamiju.

 

Za održavanje tih zadužbina, sagradio je i uvakufio dva karavan-saraja, sučelice jedan drugom, u istom mjestu, dvadeset pet dućana, jednu kožaru (radionicu za štavljenje kože) sa pet radnih mjesta po dužoj osi, na obali rijeke Jadar, vodenicu sa četiri vitla na rijeci što protiče kroz mjesto i jednu stupu (dinek) na istom mjestu.

 

Dalje je uvakufio 150.000 akči, 2 bašte i livadu sa okolištem u blizini gornjeg mjesta (Jadar), što mu darova sultan, temjesto gdje će se saditi vinova loza, takođe u blizini Jadra, šume u Jadru, zemlju zvanu Ćifluk kneza Gojka u spomenutom selu Gojkovići i to dijelove toga čifluka koje Musa-paša posjeduje kao malikanu, te baštu i šume sa svim što tome pripada.

 

Musa-pašina vakufnama za zadužbine u Jadru, kasnijoj Novoj Kasabi, sačuvala se u originalu, a nalazi se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Pisana je u obliku knjige u kožnom povezu. Datirana je u Budimu u prvoj dekadi rebiul-evela 1053. (20. – 29. maja 1643. godine).

Nakon izgradnje objekata Musa-pašine zadužbine, otpočeo je u ovom naselju novi život, koji je pomalo počinjao dobijati karakteristike zanatskog naselja i stambenih objekata. O životu i stanju razvoja tog mjesta oko dvadeset godina poslije osnivanja piše M. Quiclet koji je prošao tim dijelom Bosne na putu iz Mletaka u Carigrad. «...a odatle prođosmo ravnicom Konjević polje i prešav dva puta rijeku Jadar koja se može svuda pregazit, večerali smo i noćili, da se malo odmorimo od našeg tereta i njegove cijene u nekom trgovištu zvanom Jadar, po imenu ove rijeke koja po sredini ispod lijepa kamena mosta protiče, u nekom hanu zvanom Musa-pašinog han.»

 

Musa-pašina džamija je do 1992. godine bila jedini sačuvani objekat od svih onih koje je ovaj vakif podigao u Novoj Kasabi.

Musa-paša je bio domaći čovjek, rodom iz Vikoča kod Foče, iz porodice Vehabegovića. Najprije ga susrećema kao silahdara sultana Murada IV, a 1630. godine postao je namjesnik Egipta. Kasnije je bio član carskog divana i tri puta namjesnik u Budimu gdje je 1643. godine napisana njegova vakufnama za zadužbine u Novoj Kasabi. Godine 1645. imenovan je admiralom turske mornarice i na toj dužnosti je 22. januara 1647. godine poginuo. Ostavio je svoje zadužbine i u Budimu, Beogradu i Tuzli.

 

Nacionalni Spomenik BiH: http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6〈=1&action=view&id=837